Tivat je smjesten u centralnom dijelu Boke Kotorske. Sa sjevera je zasticen planinom Lovcen (1749 m) i lovcenskim ogrankom Vrmcem (710 m) . Tivatski zaliv je kroz tjesnac Verige povezan sa Risanskim i Kotorskim zalivom. Tivat, cija uklupna povrsina obuhvata 49 km² smatra se, najrasprostranjenijim naseljem u Boki Kotorskoj.
Tivat odlikuje tipicno mediteranska klima, sa blagim, kisovitim zimama i vedrim i toplim ljetima. Srednja godisnja temperatura vazduha je 15 stepeni Celzijusovih. U Tivtu u prosjeku ima 115 dana u godini sa temperaturom vecom od 30o C. Tivat se smatra i najsuncajnijim gradom Boke Kotorske, prosjecno sa 240 suncanih dana u godini. Ljetnja temperatura, u prosjeku, iznosi 27o C. Sezona kupanja traje 180 dana.
More kod Tivat je tamno plave boje. Salinitet mora je 28 %. Visina talasa je 0,5 m, dok su talasi iznad 2 m veoma rijetki.
Godisnje u Tivtu ima preko 1.755 mm padavina. Grad Tivat je poznat i po raznim vjetrovima.
Najcesce zimi duva bura (sjeverni vjetar), a ljeti maestral (zapadni vjetar). U jesen ili zimi cesto duva i jugo, topli vjetar koji obicno donosi kisu. Klimatski uslovi koji karakterisu oblast u kojoj se nalazi Tivat, omogucavaju idelane uslove za uspjesan rast mnogih egzoticnih biljaka koje uspijevaju u nadaleko poznatom tivatskom zelenom parku, gdje se i danas gaje primjerci bilja, koje su moreplovci donosili sa svih meridijana svijeta.
Arheoloska istrazivanja ukazuju da je podneblje Tivta bilo veoma pitomo, sa idealnom klimom. U Tivtu su postojale i plantaze soli – razna solila i mali pogoni veoma kvalitetne opeke ilovace. Zbog geografskog polozaja i cinjenice da je so nekada predstavljala stratesku namirnicu, Tivat se kroz vjekove nalazio na meti raznih osvajaca.
Tivatski zaliv, kao i tivatski akvatorij veoma je bogat ribom. U moru kod Tivta zivi veoma veliki broj razlicitih vrsta riba i drugih stanovnika morskih dubina. Najcesece se u tivatskom zalivu srijecu: brancin (dicentrachus labrax), zubatac (dentex dentex), san pjer (zeus faber), orada (sparus aurata), pagar (pargus pargus), barbun (mullus barbatus), sirun (trachurus mediterraneo), sardela (sardin pilchardus)…
Takodje, tivatski zaliv nastanjuju i jastozi, hobotnice, lignje, sipe, skoljke i druge vrste mekusaca.
Kada je rijec o ribama i bogatstvu podmorja, na Crnogorskom primorju, a samim tim i u Tivtu, ima uslova za sve vrste ribolova. Za ribare, ili one koji se ribolovom zele baviti iz hobija, u Tivtu ima veliki broj mjesta, gdje npr. mogu pecati sa obale, iz barke, pendulati, bacati mreze… Ukoliko naidjete na starije ili iskusnije ribare, cesto cete cuti, pa ukoliko budete dovoljno zainteresovani i nauciti, kako se nocu lovi riba „pod feralom“ ili kako se prave „vrse“ za ribu.
Fauna Tivta takodje je raznovrsna. Na okolnim brdima kao sto su: Krtola, Vrmac i sl., cesto se srijecu: lasice, zecevi, jeleni, vukovi, lisice, vjeverice, … Kako je i u proslosti na zelenim obroncima brda koja okruzuju Tivat, kao i u njihovim podnozjima zivio veliki broj raznih ptica, i danas je moguce sresti pojedine vrste i cuti njihov poj. Danas su to mahom: galebovi koji stanuju u podrucjima blizim moru, kao i laste. Okolna brda nastanjuju: vrapci, crvendaci, seve, sokolovi, orlovi…
Ipak, Tivat je kao i mnogi drugi primorski gradovi mnogo poznatiji po bujnoj vegetaciji. Sve ono sto spada u opis flore u Tivtu, veze se za njegove parkove. Najpoznatiji je Veliki gradski park koji se smatra najvecom botanickom bastom na juznom Jadranu. Velicina parka iznosi 4 hektara, a podignut je davne 1892.godine. U okviru parka njeguju se primjerci danas dosta rijetkog bilja, poput: cileanske jele, raznih vrsta arisa, kedrova, pinija, palmi, magnolija i drugog egzoticnog i veoma atraktivnog drveca i rastinja.
Takodje, dvorista brojnih tivatskih domacinstava krase cvjetni vrtovi i baste u kojima su zasadjene: mimoze, bogumile, jasmini, bagremovi, oleandri, … kao i razno ukrasno rastinje i siblje.