Budvu zapljuskuje toplo Jadransko more. Budvanska rivijera obuhvata povrsinu od 122 km kvadratna.
Budva ima 25 kilometara razudjene obale. Klima u Budvi je tipicno mediteranska, to podrazumijeva blage zime i topla, uglavnom suva ljeta. Budva ima 2.300 suncanih sati godisnje.
U morskom akvatoriju zive brojne biljne i zivotinjske vrste. Tu su zelene, crne i crvene alge. U budvanskom akvatoriju zive i mnoge vrste riba :cipol (lat. Mugil cephalus), zubatac (lat. Dentex dentex), sapa (lat. Sarpa salpa), skrpina (lat. Scorpaena scrofa), orada (lat. Sparus aurata ), pa cak i gofovi (lat. Seriola dumerili).
Nerijetko, stanovnici morskog dna su i hobotnice, sipe, lignje, jastozi, muslje, dagnje, kamenice, prstaci.
Budvu ne odlikuju izrazito velike temperaturne razlike sto je jos vise preporucuje turistima kao mjesto idealnog odmora. Sezona kupanja pocinje 10. maja a traje do 8. novembra.
Po flori i fauni Budva je slicna drugim primorskim gradovima. U Budvi rastu palme, oleanderi, mimoze…Uspijevaju i divlji i pitomi nar, smokva, narandza, mandarina, vinova loza, maslina. Za Budvu i njenu okolinu veoma je vazno uzgajanje vocne autohtone vrste kakva je maslina.
Briga o maslini traje vjekovima, a jos od davnina ona se smatra svetim drvetom, kao i drvetom mira. Koliko je u proslosti ona bila postovana potvrdjuje istorijski podatak se prije nekoliko vjekova, posebno na Primorju, mladic nije mogao ozeniti ukoliko ne zasadi 30 mladica masline.
Duz budvanskih plaza sire se mirisi borova i cempersa. Zelenilo i kolorit, uz mirise koje sire drvoredi cempresa i borova u velikom broju budvanskih parkova, mame mnoge koji osim u kupanju i moru uzitak ljetovanja mogu doziviti i odmarajuci u hotelskim, gradskim ili sumskim parkovima.Takvih je mjesta Budva puna, i na njih nailazite gotovo na svakom koraku.
Budva je bogata i faunom. U parkovima cesto ugledate vjeverice, a na ovom prostoru zivi i ostala divljac : lasica, vidra, zec, kuna, divlja svinja, lisica, cak i jeleni lopatari ali i razne vrste ptica : galebovi, laste, orlovi, vrabci …