Idealano ljetnje poslijepodne ili predvecerje mozete provesti na Cetinju, a posebno ugodno bice Vam ukoliko se zelite rekreirati ili ako volite dzoging, sportske igre, planinarenje, setanje ili nesto drugo.
Tako je bilo i kroz istoriju, a o tome svjedoce i podaci da su Cetinje i njegovi stanovnici vjekovima njegovali takmicenja u spretnosti i fizickoj snazi. Nekada su najvaznije sportske discipline na Cetinju bile: gadjanje puskom, skok u dalj i u vis, jahanje konja. Cak se prema pisanim dokumentima i danas zna, da su i pojednini vladari dinasticke kuce Petrovic – Njegos, bili izetetno sportski nadareni. Osim po izrazitoj borbenosti i velikom duhu vladari poput Petara II, knjaza Danila i Nikole I Petrovica, bili su vrsni sportisti a posebno dobri jahaci.
Nekada je Cetinje imalo veoma razvijene sportske discipline poput : gimnastike, klizanja, smucanja, biciklizma, golfa a pocetkom i sredinom XX vijeka fudbala.
Cak iako Vam uobicajene vrste rekreacije ne prijaju ili ih ne volite u Cetinju mozete pronaci drugaciji vidove aktivnog ili neobicnog nacina za ugodjaj kakav treba da pricini godisnji odmor. Posto je Cetinje poznati kraski kraj, mozda nijeste znali ali u blizini grada postoji nekoliko veoma poznatih jama, te se mozete upustiti i u cari speleologije. Ipak, prije nego sto se odlucite za takvu vrstu aktivnosti najbolje je da se o svemu dobro raspitate u Turistickoj organizaciji grada ili kod dobrih poznavalaca Cetinja i njegove okoline i krenete u pohode
Lipskoj, Koroninoj ili jami Duboki do. Prve dvije izuzetno su bogate raznim stalaktitima i stalagmitima. Da su ta mjesta veoma interesantna potvrdjuje i nedavni naziv tog lokaliteta poznatijeg kao „Kameno more“. Osim za profesionalce ove lokacije su izvrsne i za pocetnike te avanturiste.
Ipak, Cetinje sa okolinom najpodesnije je za planinare i ljubitelje visokih otvorenih prostranstava. Najcesce setalisnu stazu koja vodi od Cetinja do Ivanovih korita ili Lovcena koriste zaljubljenici u prirodu ali veoma rado idu i ka setackim stazama koje su malo teze za snalazenje i savladavanje a koje vode do cetinjskih sela. Najprikladnije je ipak uputiti se ka Njegusima, rodnom selu vladara crnogorske dinastije Petrovic Njegos. Oni koji zele istrazivati do kraja, mogu se uputiti i drugim putem koji vodi do Kotora, ili mogu koristiti drevnu karavansku stazu, koja nazalost nije markirana, i za koju je ipak neophodan vodic.
Krivudavim stazama koje vode ka obroncima Lovcena, nekada su se mogli sresti i cobani, dok se danas tim predjelima krecu samo planinari, koji najcesce koriste stari pjesacki put Kotor – Krstac. Takodje, od mjesta Krstaca, ljubitelji planina cesto se penju i ka Djerinskom vrhu, odnosno nastavljaju put ka Pestin gradu, najljepsem vidikovcu iznad Kotora. Takodje, interesantne destinacije za planinare su i katuni u selima Bukovica, Sanik i Tresnja.
Basen Nacionalog parka Lovcen ipak je mnogim turistima i gostima najinteresantniji jer pruza mogucnost prijatne setnje uvalama a zatim i osvajanjima vrhova te planine.
Medjutim, za rekreativce zeljne laganijih odmora, koji podrazumijevaju manje napore, najprikladnije mjesto je odmaraliste na Ivanovim koritima. Osim djece koja su redovni gosti kako u ljetnjem tako i u zimskom periodu, na tom podrucju, redovno borave i penzioneri te sportisti. Tu se pripremaju i sportske ekipe, a svjez vazduh, cista izvorska voda i prijatan hlad koji cine krosnje raznog drveca, posebno ljeti, privlaci mnogobrojne prolaznike i turiste koji se upucuju u posjetu Njegosevom mauzoleju na Lovcenu. Ivanova korita od davnina su prava vazdusna banja, pa se tokom zimskih mjeseci posjetioci posebno lijepo osjecaju uzivajuci u predjelima debelo prekrivenim snijegom, a djeca koristeci ski – zicaru.
Za one koji po prvi put dolaze u Cetinje nezaobilazna je posjeta Jezerskom vrhu (Njegosev mauzolej) na nadmorskoj visini 1 660 metara. U blizini Jezerkog vrha postoji i jezerce precnika 20 metara ( po kojem je vrh i dobio ime). Oko hiljadau metara ka jugoistoku je poznata Miloseva pecina. Interesatne za posjetioce i planinare mogu biti i ogoljene stijene koje su karakteristicno izbrazdane pukotinama, koje za vrijeme velikih kisa stalno buce. Ta buka zna da bude toliko jaka, da se katkada niz stijene stvataju potoci vode koji se potom obrusavaju ka moru.
Za planinare i setace privlacna je i okolina Cetinja i markirane staze „Ekoloska rekreativna staza Obod – Rijeka Crnojevica“, koja prolazi pored same fabrike ribe u mjestu Rijeka Crnojevica. Tom trasom ukupno postoje 3 alternativne staze koje su vidno obiljezene.
Takodje, u okolini Cetinja lijepo je vidjeti i stara i dosta napustena cetinjska sela, osim Njegusa rodnog mjesta Petra II Petrovica Njegosa, u kojem su njegova kuca i seoska skola pretvorene u znacajan kulturno – istorijski spomenik, posjetioci mogu uzivati i u jelima i picima i ugodnoj atmosferi 125. godina stare kafane „Kod Pera na Bukovicu“, koja nikada gostima nije zatvarala vrata, i u kojoj osim domaceg hleba, prsuta, sira, vina i rakije, turisti mogu uzivati i u izvrsnom picu, poznatijem kao „medovina“.
Lijepo je vidjeti i autenticne stare kuce u svim cetinjskim selima, kao i graditeljsko nasljedje u kojem se nalaze cuveni lovcenski katuni. Tu su i prostrane kolibe, kameni zidovi, krov od rezane slame i plocaste terease. Veoma interesantna su i posebno zanimljiva seoska guvna i mjesta gdje su se nekada odrzavali skupovi, narodne igre i veselja.
Za one koji ne zele previse da se umaraju ili prosto vole da „ljencare“ i dok se rekreiraju najprikladnije su duge setnje cetinjskim ulicama i bulevarima ili parkovima.
Kada su u pitanju rekreativne aktivnosti i danas Cetinje ima dosta toga da ponudi. To je grad u kojem djeluje nekoliko veoma ozbiljnih i kvalitetnih sportskih klubova. S obzirom da su Cetinjani narod veoma borbenog duha, tokom poslednjih decenija XX vijeka, sportisti i klubovi sa Cetinja, veoma cesto su osvajali brojne znacajne trofeje i nagrade. U prvom redu to se odnosi na sledece klubove : rukometni, kosarksaki, fudbalski. Cetinjani i njihovi gosti veoma drze i do automobiliza, te odavno na Cetinju postoji tradicija vozenja brdskih auto trka. Takodje na Cetinju ima i dzudo te bokserskih klubova.
Svi klubovi na Cetinju gotovo da u svom nazivu imaju simobol vjecne slobode, odnosno ime „Lovcen“ uz naziv kluba. Takvi su : fudbalski klub „Lovcen“, (godina osnivanja 1913.) koji, osim stadionom raspolaze i sa atletskom stazom za male spotove. Takodje u blizini postoje i 2 teniska terena i streliste za glinene golubove. U sportskom centru nalazi se prostrana dvorana koja raspolaze sa svim neophodnim i pratecim sadrzajima ali i sa adekvatnim ugostiteljsko – turistickim kompleksom.
Kosarkaski klub „Lovcen“, jedan je od starijih (1947.) sportskih klubova na Cetinju. Okuplja mladje clanove, pionire i kadete, koji se takmice na brojnim prvenstvima u zemlji i inostranstvu. Ipak, kada je sport u pitanju, Cetinje je poslednjih godina najpoznatije po Rukometnom klubu „Lovcen“. U tom kolektivu kroz razne sekcije angazovano je 150 clanova. Sportisti i igraci takmicili su se u domacim ali i medjunarodnim kupovima.
Auto – moto drustvo „Lovcen“ osnovano je 1946. Ekipe se takmice u zemlji i inostranstvu. Najcesce se takmicenja organizuju na brdskoj stazi Cetinje – Ivanova korita (Lovcen). Ta trka je zvanicno evidentirana i kod Medjunarodne automobilske federacije (FIA).
Poslednjih godina aktuelan je i dzudo klub „Crnogorac“ iz Cetinja, koji je iako osnovan tek 1994. godine za kratko vrijeme postigao izvanredne rezultate. Njihovih 20- tak clanova do sada je nekoliko puta osvajalo prva mjesta i zlatne medalje na raznim takmicenjima u zemlji i inostranstvu. Klub sada ima 70 clanova.
Da su uslovi za aktivno ili rekreativno bavljenje sportom odlicni ukazuju i druge cinjenice: povoljne cijene hotelskog smjestaja, prijatna cak idealna klima i tihi ambijent. Zbog svega navedenog Cetinje je odlicna destinacija za pripreme spotrskih ekipa kojih ima kako u ljetnjoj sezoni tako i u drugim periodima u godini.
U nastojanju da se obnove stare igre i ukaze na sportske aktivnosti koje promovisu nadmetanje kao dio crnogorske tradicije, u selima i brdima u oklolini Cetinja, posebno u ljetnjem periodu, ponovo su aktuelne sportske dispipline, poput: bacanja kamena s ramena. skoka u dalj, povlacenja konopca, streljastva i drugog. Takve su „Katunske sportske igre“, koje se najcesce organizuju krajem ljeta.