Kada se u prvoj namjeri poceo graditi manastir za boravak svetog Vasilija radovi su otpoceli u pecini iznad sela Zagorak. Po predanju nakon dana provedenog u nadgledanju radova na manastiru Vasilije je usnio Gospodovo naredjenje da radnju oko manastira prenese u Ostroske grede. Kada je narednog dana Bozjim providjenjem otisao na mjesto koje je sanjao mjesto mu se dopalo pa u prvoj pecini sagradi Hram Vavedenja, u drugoj magazin i spavacu sobu za goste, a u trecoj nacini kapelu u kojoj su stajale crkvene stvari za bogosluzenje. Pola sata podno manastira nalazila se crkvica kraj koje je sagradio kucicu u kojoj je smjestao zito, kao i jednu celiju za mlade monahe.
Prema kazivanju ostroskog arhimandrita Nikodima Raicevica sredinom XIX vijeka Vuk Stefanovic Karadzic, najvece ime slovenske kulture te dobi, zabiljezio je narodnu pripovijest o svetom Vasiliju Ostroskom. Pored price o njegovom rodjenju, ranim danima i putovanjima u centre pravoslavne vjere, Vuk Stefanovic Karadzic biljezi da je Vasilije svojim sredstvima od isposnice udario temelje savremenog manastira Ostrog, i da je cijelim svojim bicem i sa nesto novaca koje je stekao tokom svoga zivota ucinio da vjera na ovim prostorima postane sinonim za kulturno preobrazenje do tada izlovane i nenapredne sredine.Podizan snagom tijela i duha lokalnog zivlja i duhovnika Gornji manastir i citav kompleks cine mjesto stapanja prirode i neimarskog duha.
Datum nastanka Donjeg manastira tesko se moze odrediti. Prema predanju lokalnog stanivnista na mjestu danasnjeg manastira nalazilo se selo. Na imanju koje je vladika Vasilije kupio od dva brata on je podigao konak za mlade kaludjere koji je postao zametak danasnjeg Donjeg manastira. Matica danasnjeg Donjeg manastira jeste crkva Svete Trojice a hram je sagradjen 1824 godine.
Crkva Svete Trojice jednobrodno je zdanje sacinjeno od pravilnih kamenih blokova. Veliko umjetnicko bogatstvo cini ikonostas koji je bogato ukrasen. Danasnje zidne slike u ovoj crkvi djelo su majstora Nauma Andrica iz sredine XX vijeka. Pored predstava velikih hriscanskih praznika zivopisani su i likovi velikih srpskih svetitelja sveti Sava srpski, i prepodobni mucenik Isaija iz Onogosta – osnivac manastira. Zidna slika na zapadnom dijelu sjevernog zida predstavlja Vasilija Ostroskog i njegova dva cuda: kako je djevojci odrijesio jezik i kako je jednog muslimana oslobodio okova. Medju konacima je najstarija Velja kuca podignuta 1742 godine i Vladicin dom iz 1800 godine. Nesto dalje nalazi se Kulica – zdanje nastalo s pocetka XIX vijeka. Od blaga Donjeg manasira najistaknutiji su molitvenik Mineon iz 1732 godine i niz ornamentisanih svjecnjaka iz istog perioda