STARI GRAD
Ulcinjski Stari grad nalik je mnogim drugim srednjevjekovnim gradovima na Crnogorskom primorju. Okruzen je debelim kamenim zidinama i tvrdjavama, koje su vjekovima cuvari ulcinjske: istorije, kulture i tradicije. Za Stari grad, Ulcinjani kazu da je tvrdjava jedinstvene ljepote. Bedemi koji ga okruzuju direktno izbijajuci iz mora obuhvataju povrsinu od 3 ha. Sastoje se iz citadele – dio koji se jos zove gornji grad i tvrdjave vojnog karaktera, koja je locirana na najvisem kamenom platou, te gradskog naselja koje zahvata juzni prostor opasan odbrambenim zidovima. Smatra se da su prvi graditelji Starog ulcinjskog grada bili Grci iz Epira, krajem V i pocetkom IV vijeka p.n.e.
Da se taj period moze smatrati i vremenom za koje se veze nastanak grada, svjedoci i jedan zapis na postolju za ikonu boginje Are na kojem pise: „Zajednica kamenorezaca (podize) Artemidi Elafavoli (boginja lova)“. To upucuje i na cinjenicu da su „kiklopske“ zidine, kako se jos zovu staroulcinjski bedemi, podigli grcki zidari. Grad koji su stvarali Grci, srusio je zemljotres u V vijeku, tako da su za za danasnji izgled Starog grada Ulcinja, najvise zasluzni Rimljani, koji su sagradili novi grad u VI vijeku. Za Stari grad se vezuju mnoge price. Do 1900. godine u Ulcinju je zivjelo 100 Crnaca. Za dolaske prvih ljudi tamne puti najbitniji je period kada je Ulcinj, odnosno tada Luka Valdanos bila gusarsko utociste. Zbog trgovanja robljem iz zemalja Sredozemlja, glavni ulcinjski trg i danas nosi naziv Trg robova.
Takodje, i danas se moze cuti prica da je i poznati spanski pisac Miguel de Servantes, bio jedan od gusarskih zatocenika i ulcinjskih robova. U Ulcinju je Servantes proveo punih 5. godina. Kasnije, po povratku u rodnu zemlju, Servantes pise cuveno djelo „Don Kihot“. Pretpostavlja se da su i dva zenska lika koja se pominju u tom djelu, upravo inspirisana Servantesovim zatocenistvom u Ulcinju. Stari grad predstavlja pravo jezgo kulturno – istorijske bastine Ulcinja.
Pored sjeverne kapije grada, na glavnom platou smjesten je muzejski kompleks. Tu je jos i crkva – dzamija, danas muzej u kojem se nalaze sva vaznija dokumenta i nalazi iz Starog grada. Vrijedni paznje su eksponati poput: antickog postolja sa natpisom grckoj boginji Artemidi, anticka kameja sa predstavom boginje Atine sa kacigom, 2 sjekire iz bronzanog doba. U lapidarijumu se cuvaju jonski kapitel, djelovi ciborijuma iz Male crkve iz IX vijeka, te mnostvo predmeta iz turskog doba.
Iza staroulcinjskog muzeja smjestena je „Kula Balsica“, ciji se prostor jednim dijelom koristi kao galerija. „Kula Balsica“ vazi za jedan od najreprezentativnijih objekata srednjevjekovnog graditeljstva u Crnoj Gori. Ispred Kule je Mali ili Trg robova, ogradjen voltovima (kazamatima). U blizini je i visoki zid, poznatiji kao Balani, iz mletackog perioda. Ispred ulaza u muzej je rampa ravelina, te turska cesma iz 1749. godine.
Tek nekoliko metara udaljen od glavnog je i Etnoloski muzej grada Ulcinja. Posjeduje izuzetno bogatu zbirku eksponata. Iz njega mnoge ulicice vode do donjeg platoa starogradske tvrdjave. Ispred juznog ulaza u grad nalaze se temelji nekadasnje pravoslavne Bogorodicne crkve, iz XII vijeka, koja je kasnije pretvorena u katolicku – crkvu Sv. Marka. U blizini crkve je i velika mletacka gradska cisterna. Malo dalje je i turska barutana iz XVIII vijeka.
U blizini je i izuzetno raskosno zdanje „Palata Venecija“, na cijem su mjestu nekada postojali ostaci stare gradjevine, te se smatra da je u zgradi „Palata Venecija“ u vrijeme Mletacke Republike bilo sjediste upravitelja grada. Zbog ljepote, raskosi i funkcionalnosti pomenutu palatu, crnogorski vladari Balsici koristili su kao rezidenciju i dvor. U neposrednoj blizini Palate, nalazi se velika mletacka zgrada, „Dvori Balsica“ iz XIV vijeka- danas renomirani hotelski objekat.
Prije ulaska u Stari grad nalazi se turbe, koje je svojevrsni pecat vremena iz doba vladavine Otomanskog carstva. Prema jednoj legendi, turbe svjedoci o megdanu dva brata ili prijatelja, za ljubav jedne zene. Prema toj prici, dvojica muskaraca borila su se do smrti da bi pobjednik u tom megdanu zadobio ljubav voljene zene. Ne mogavsi da se opredijeli, a jos manje da gleda njihovu borbu do smrti, prema legendi, mlada zena je skocila sa kuce i tako okoncala sebi zivot. Ipak, dvoboj mladica koji su bili veoma cijenjeni u tadasnjem Ulcinju, je nastavljen. Jedan od njih je u borbi poginuo, a drugi ne dugo za njim umro. Turbe – na mjestu njihove borbe, predstavlja svetinju koja – prema narodnom vjerovanju zraci i lijeci.
Mnogobrojni su Ulcinjani i turisti koji prolaze kroz Stari grad, koji i danas kroz resetke kojima je turbe ogradjeno, tamo ubace kovani novac za srecu. Ulcinjski Stari grad je uprkos znatnim ostecenjima na juznoj strani i nekvalitetno uradjenoj komunalnoj infrastrukturi, spomenik I kategorije i kandidat za zastitu UNESCO.
STARI ULCINJ
Stari Ulcinj odise pravim duhom orijenata. Udaljen je oko 2 km od centra novog grada. Uske, strme, krivudave ulice, presvucene izlizanom kaldrmom, jos uvijek vjerno svjedoce o svim epohama koje su obiljezile ovaj grad: o vladavini gusara, Vizantijaca, Mletaka, Turaka…
Kada hodate ulicicama Starog Ulcinja, kao da se nacas vratite u doba sultana, pasa ili aga, u vjekove kada su se osim po sabljama i jataganima, dogadjaji pamtili i po lijepim robinjama, ili zvucima nanula koje su bile nezaobilazni dio tradicionalne zenske islamske nosnje. Male i niske gradjevine, porodicne kuce u mahalskom stilu, nalaze se duz uzeg gradskog jezgra.
Medjutim, tu su jos i razlicite suvenirnice, berbernice, poslasticarnice, ducani za pazarenje i mnoge druge slicne radnjice koje odisu duhom Orijenta. Posjeta Starom Ulcinju jednostavno mora biti neizostavni dio Vase marsute po najjuznijem dijelu Cnogorske obale. Podnevno pojanje hodze iz obliznje dzamije, zvuci narodnog melosa koji dopiru iz obliznjih kafanica ili etno lokala, podsjetice Vas na fantasticne scene iz raznih filmskih ostvarenja koja su za temu imale kulturu islama. A tek kada u malim zanatskim radnjama ugledate kakav suvenir od srebra ili bakra, kakvu lijepu maramu ili bluzu protkanu nitima nalik zlatu, vjestom trgovcu ili vlasniku radnje nece trebati puno vremena da Vas ubijedi da to odmah kupite. Osim crnogorskog, ravnopravan za koriscenje u sluzbenoj komunikaciji je i albanski jezik, ali se posebno u ljetnjem periodu, kroz Stari Ulcinj cuju i: engleski, njemacki, italijanski, ruski, francuski…
Posebno u junu, julu i avgustu Ulcinj je prepun domacih i inostranih turista, izletnika i raznih drugih posjetilaca. Kada se umorite od duge setnje ili Vam je odmor nasuno potreban da bi sabrali emocije, najbolje je da se rashladite uz osvjezavajucu hladnu limunadu, neki vocni dezert, tursku kafu ili ako je vrijeme rucku degustirate ulcinjski specijalitet „cevape u somunu“. Kakav god plan obilaska Ulcinja i okoline da napravite necete pogdijesiti, jer sve sto vidite, cujete ili dozivite u Ulcinju, ostace duboko urezana uspomena o orijentalnom gradu sa crnogorskog juga. Definitivno, u Ulcinju cete osjetiti spoj civilizacija, kultura, naroda, jezika, mladih i starih, starog i novog, urbanog i arhaicnog… sve na jednom mjestu, i na ne tako velikom prostoru – Stari Ulcinj.
ADA BOJANA
Taj naturisticki kompleks smjesten je na krajnjem jugu Crne Gore , na uscu rijeke Bojane u Jadransko more. Ostrvo Ada Bojana nastalo je vjestackim putem tako sto se u XIX vijeku na mjestu sadasnjeg ostrva nasukao brod “ Merito“.Godine talozenja rijecnog nanosa izvajale su Adu Bojanu, koju danas smatraju malim rajem na zemlji. Ada je najpoznatiji turisticki dragulj Crne Gore.
Nudisticko naselje na Adi sa specificnim ambijentom, vjesto je sakriveno od radoznalih pogleda sa dvije strane opkoljeno predivnom rijekom Bojanom a sa trece najcistijom morskom vodom. Mnogi kazu, da je najbolja preporuka za turiste koji zele doci na Adu savjet: „Ako nekada zazelite ljetovanje iz snova u kostimima Adama i Eve, Ada Bojana je definitivno pravi izbor“. Kada se odlucite da svoj odmor provedete na Adi Bojani, onda cete zasigurno biti ocarani kilometrima duge pjeskovite plaze, koja se poput vjesto iscrtane slikarske linije spaja sa kristalno cistim morem.
Plaza i morsko dno su prekriveni sitnim pijeskom. Na samoj plazi poredjani su suncobrani ispleteni od trske i pruca. Ada je najljepsa u suton – kad pri zalasku sunca nastaje nevjerovatna igra boja koja more, pijesak i nebo stapa u jedinstvenu sliku. Osim turista, posebno naturista, na Adu u ljtenjem periodu dolaze svi oni koji svoju licnost zele sjediniti sa nedirnutom prirodom, svakodnevno iscekujuci najljepse zalaske sunca i njegovog zatona u plavo more. Iz ljeta u ljeto Adi se vracaju pisci, pjesnici, knjizevnici, glumci, pjevaci, filmski stvaraoci, novinari, biznismeni, boemi, osebenjaci… Prostranstvo plaza na Adi Bojani pravo je mjesto za potpunu privatnost.
Luksuzni i konforni bungalovi, smjesteni su pored same plaze, okruzeni su predivnim cvjetnim aranzmanima i mediteranskim rastinjem, tako da ce i ti detalji Vas odmor ili boravak na Adi uciniti nesvakidasnjim, i u svakom slucaju ljetovanjem kakavo nijeste mogli ni zamisliti. Za one koji vole puno da odmaraju i prepuste se odmoru do maksimuma, lijepo ce zvucati informacija da su bungalovi od plaze udaljeni svega 100 metara da imaju zasebne ulaze i predivne male terase sa pogledom na more. U blizini su i restorani, sportski tereni te parkinzi.
Za Adu Bojanu kazu da je mjesto koje izvlaci negativne misli. Samim tim sto citavim podrucjem koje Ada zahvata vlada neobicna tisina, nakon nekoiko dana boravka postace Vam jasno da i ta tisina ljude moze da preobrati i smiri, da im vrati elan, volju, zivotnu energiju i snagu za nova pregnuca. A kako i nece, kada osim poja ptica, suma talasa, lagodnosti koju stvara morski vjetar ili zujenje zrikavaca; u podne ili dok sunce njazesce pece, nista drugo ne remeti odmor na Adi. Osim netaknute prirode i sportska ponuda je veoma raznolika i bogata: od jahanja na konjima, jedrenja, do voznje paraglajderima, zmajevima, windsurfinga…
Na Adi Bojani se nalazi skola windsurfa koja posjeduje najnoviju, vrhunsku opremu. Potencijali Ade Bojane zadovoljavaju i amatere i stroge kriterijume profesionalaca. Pocetnicima pogoduje ravna linija vode jezerceta na kome se uce prvi koraci u ovom sportu. Vec sedmodnevna obuka kod profesionalnih ucitelja omogucava uzivanje na talasima, a poslije mjesec dana obuke dostupni su vam vjetrovi na otvorenom moru. Povoljni vjetrovi koji duvaju sa mora na plazama Ade, prave odlicne talase, koji omogucavaju windsurf havajskog kvaliteta. Obale koje zapljuskuje Bojana su poznate po drvenim kucicama, s kojih mjestani na tradicionalan i specifican nacin love ribu koju odmah mozete da probate u ribljim restoranima, sagradjenim u takodje atraktivnom ambijentu.
Ostrvo Ada Bojana krasi i suptropsko i mediteransko rastinje. Kako je naturisticko naselje sa svojim kompleksom izgradjeno pocetkom 70 – tih godina XX vijeka, tako je Ada dugi niz godina bila prepoznata i kao destinacija za hipi generaciju.
ŠASKO JEZERO
Nalazi se u okolini Ulcinja. Do Saskog jezera najlakse je doci koristeci taksi prevoz ili sopstveni automobil. To jezero jedinstveno je po svojoj ljepoti, bistro je i mirno, ali i veoma bogato ribom. Povrsina Saskog jezera iznosi 364 ha. Okolni ambijent odlikuje se ranovrsnom florom i faunom. Osim trske, vrbovih stabala, jezero je jedinstveno staniste raznovrsnih ptica. Na samom jezeru i u okolini ima 240 razlicitih vrsta ptica, dok ih u samoj Evropi, prema nekim podacima, ima oko 400. Stalni stanovnici Saskog jezera su: rode caplje, guske, divlje patke, kormorani, fenadci…
Vozeci se plasticnom ili drvenom barkom nalik cunu, mozete promatrati ljepote Saskog jezera i njegove okoline. Ukoliko sa sobom ponesete dvogled, video kameru ili foto aparat sve te zivopisne detalje mozete posmatrati ili zabiljeziti na traci. U zivopisnoj okolini Ulcinja u zimskom periodu love se sumske sljuke. Najcesce su upravo te ptice, razlog za dolazak velikog broja lovaca iz Italije na obale Saskog jezera. Posebno poznato staniste i svratiste ptica selica su vodene povrsine tzv. Sonanskih bazena i gusti sevari oko njih. Mnogobrojne ptice selice zadrzavaju se na Saskom jezeru, kako bi predahnule na svom dugom putu u juznije krajeve. Njihov dolazak tako izmami ornitologe iz svih krajeva Evrope koji zure da ih fotografisu, snimaju kamerama, dive se njihovoj ljepoti, prstenuju ih i nadaju da se se iduce godine ponovo sresti u Ulcinju.
Dakle, na Saskom jezeru u povoju je i jos jedna medju turistima i ljubiteljima prirode omiljena vrsta zabave: posmatranje ptica ili birdwatching. Na Sakom jezeru su i sostaci drevnog grada Svaca, danas „mrtvog grada“ koji su u davnoj proslosti pokorili Mongoli. Svac je bio poznat i po tome sto je imao 365 crkava, koliko i dana u jednoj godini. U blizini jezera je i rijeka Bojana. Poslije burnog nocnog zivota provedenog u ulcinjskim restoranima, kafeima ili nakon divno provedenog dana na ulcinjskim plazama predlazemo da se posvetite ribolovu.
Na uscu rijeke Bojane u more, vrlo je atraktivno pecanje ribe lice, velike grabljivice i strasnog borca, a komadi budu teski i preko 20 kg. Ljubazni domacini uvijek ce Vas rado sa sobom odvesti camcem u lov i uputiti u male tajne.Ukoliko ste lovac, podvodni ribolovac, pecaros, i sl., na rijeci Bojani, i na Porto Mileni mogu se vidjeti brojne kalimere. Kalimere su drvene kucice sa atraktivnim napravama za specifican nacin lova ribe koji se efikasno zadrzao i danas na ovom podrucju. Ako nijeste ribolovac, a volite ribu, onda na uscu Bojane imate sirok izbor ribljih restorana na vodi, u kojima mozete da probate raznovrsne morske specijalitete, ribe, rakove, skoljke …
UVALA VALDANOS
Jedan ili vise dana svog odmora morate posvetiti uvali Vladanos, a evo i zbog cega. Uvala Valdanos, smjestena je na svega pet kilometara severozapadno od Ulcinja. Nekada je bila glavna luka ulcinjskih gusara i popriste pomorskih bitaka. Dobro upuceni tvrde, da uvala krije ostatke davno potpoljenih brodova iz antike i srednjeg veka. Smjestena izmedju dva brda Mavrijana i Mendre, uvala Valdanos je i pravi rezervat maslina.
Zbog cinjenice da se u toj uvali nalazi preko 80. 000 maslinovih stabala, cesto se za Ulcinj kaze da ima klimu masline. Za razliku od drugih uvala, ova je zaklonjena od juznih i sjevernih vjetrova i cesto je sluzila kao zaklon brodovima. Uvalu, sa svih strana okruzuju maslinjaci. Dobri poznavaoci ovog prostora kazu, da pojedina maslinova stabla poticu jos iz doba Stare Grcke, dok se za vecinu drveca smatra da su stara do 300. godina.Masline su odvajkada na ovim prostorima predstavljale robu ravnu zlatu. Maslinovo ulje sa prostora Ulcinja stizalo je trgovackim kanalima, u amforama i cupovima do Venecije, Rima, Kaira, Skadra, Skoplja, Duklje, Prizrena…
Od morskog zala do samog grada, uvala Valdanos duga je 5 kilometara. Ivicom uvale vodi asfaltni put koji se jednim krajem spaja sa magistralom Ulcinj – Bar, a drugim sa gradskim ulicama. U jugoistocnom uglu uvale je manje pristaniste za brodove, jahte i camce. Ima i tragova urbanizacije, ali do sada nije bilo arheoloskih istrazivanja. Pri samoj obali su ostaci manje crkve, za koju narod vjeruje da su je izgradili Grci. Rtovi koji stite uvalu Valdanos naglo se spustaju i duboko tonu u more. Tu se nalazi i veoma lijepo uredjena sljunkovita plaza, sastavljena od krupnih oblutaka. U pozadini, plaza je obrasla gustom makijom i borovom sumom.
Duga je 600 metara, a siroka, u prosjeku, 20 metara. Pored plaze nalaze se i restoran, sportski tereni te plazni bar. Oni turisti koji se zbog mira i zova prirode odluce da dio svog odmora provedu u Uvali Valdanos sigurni nece pogrijesiti, jer se osim kupanja, suncanja, odmora u hladovini stoljetnjih maslina, moze lako ukazati prilika i za kampovanje, obilaske okolnih rtova, istrazivanje citave uvale poput pravih: arheologa, planinara speleologa, botanicara…
Osim uzivanja u idealnoj hladovi maslinjaka, kupanja u cistoj, azurno – plavoj morskoj vodi, u uvali Vladanos mozete bas kao pravi „lovci na starine“ istrazivati i podmorje, trazeci olupine starih brodova, ili diveci se raznolikom morskom svijetu. Takodje, ukoliko zelite mozete se uputiti i ka rtu Mendre na kojem se nalazi najstariji svetionik u Crnoj Gori. U maloj kucici napravljenoj prije 20- tak godina za starog svetionicara i njegovu suprugu, mozete uz predusretljivost domacina saznati po neki detalj o zivotu svetionicara, o moru, o emocijama koje budi pogled na „pucinu plavu“… U svakom slucaju zelimo da Vas jednodnevni ili visednevnu odmor u uvali Valdanos bude dozivljaj za pamcenje.