Zahvaljujuci mnogobrojnim prirodnim ljepotama Herceg Novi je stekao naziv grada sunca, cvijeca i zelenila. Flora je posebno interesantna, jer u gradu i okruzenju raste nekoliko stotina raznih biljnih vrsta sa svih meridijana svijeta.
Herceg Novi se nalazi na juznom dijelu Jadrana. Grad je smjesten na izuzetno znacajnom i atraktivnom prostoru izmedju planine Orjen (1.895 m) i jednog od najljepsih zaliva na svijetu – Boke Kotorske. Planina Orjen poznata je po endemskim biljnim vrstama, stazama za rekreaciju i pjesacenje, te skijanju u kasnim proljecnjim i ranim ljetnjim mjesecima. U blizini grada su i brda Dobrostica (1.570 m) i Radostak (1.441 m), poluostrvo Lustica sa najvisim vrhom Obosnik (585 m.), te rtovi Ostro i Miriste sirine 2.900 metara. Herceg Novi ima i veoma bogato i zivopisno seosko zaledje koje zauzima ukupno 235 km².
Kao i u ostalim gradovima na Primorju, u Herceg Novom vlada blaga mediteranska klima; sa suvim i toplim ljetima i blagim zimama. Ipak, Herceg Novi u pogledu klime ima i neke posebnosti, to je specificna mikro klima uslovljena juznom ekspozicijom, krecnjackom podlogom i planinskim zaledjem sto sprecava prodor hladne vazdusne mase. Te cinjenice ukazuju da je prosjecna godisnja temperatura u gradu izuzetno povoljna i iznosi 16,2 stepena Celzijusovih, sa preko 200 suncanih dana u godini. U ljetnjim mjesecima ( jul, avgust) grad ima oko 10,7 suncanih sati dnevno. Temperatutra mora kod Herceg Novog tokom ljeta iznosi 22 do 26 stepeni i uz priblizno istu dnvenu temperaturu vazduha omogucava kupalisnu sezonu koja traje i do 5 mjeseci. U Hereceg Novom i okolini duvaju i karakteristicni vjetrovi poput: zapadnog, ljetnjeg vjetra – maestrala; zimskog, sjevernog – bure; zimskog, juznog vjetra-juga , a sporadicno duvaju i ostali vjetrovi poput levanta, tramontane…
Flora je posebno interesantna, jer u gradu i okruzenju raste nekoliko stotina raznih biljnih vrsta iz svih krajeva svijeta. U Herceg Novom raste rijetko cvijece i ukrasno bilje. Najljepsi je prirodni park Savinska dubrava sa spomenicima iz ranije i novije istorije ovog kraja. U njemu i okolini najrasprostranjenija je mimoza (accacia decurrens, lat.) cvijet – zute boje. Mimoza je australijskog porijekla, a potice iz roda akacija. U Boku Kotorsku, odnosno Herceg Novi mimozu su donijeli pocetkom XX vijeka pomorci.
Prema procjenama, u Boki danas ima 5.000 stabala mimoze. Na hercegnovskoj rivijeri uspijeva i magnolija (magnolia grandiflora, lat.) Zimzeleno drvo prelijepih ljubicasto-bijelih cvjetova doneseno iz Sjeverne Amerike. U Herceg Novom se uzgaja i cikas palma (cycas revoluta, lat.) Veoma je popularna na Mediteranu, porijeklom je sa dalekog Istoka, jedna je od najstarijih zivih vrsta na svijetu. Agava (agave americana, lat.) je jos jedna interesantna biljka, cija je postojbina istocni Meksiko. Na tle Herceg Novog donijeli su je Spanci sredinom XVI vijeka. Agava ima antispeticka i ljekovita svojstva. Poznate biljke su i i lavanda (lavendula officinalis, lat.), planika (arbutus unedo, lat.), bogumila (bougainvillea spectabilis, lat.,)…
Obala Herceg Novog, a posebno njegovo zaledje bogato je i faunom. Osim raznih vrsta ptica, kao sto su laste, galebovi, sokolovi, sitnije ptice – crvendaci, vrapci, u podneblju i brdima oko Herceg Novog, cesto se srecu i zecevi, lisice, vukovi, divlje svinje, kune, vjeverice…
Veoma je interesantno i podmorje Herceg Novog. U azurno plavoj vodi hercegnovskog zaliva uspijevaju mnoge vrste riba, koje inace nastanjuju vode Mediterana. Najpoznatija riba je zubatac (dentex dentex, lat.) Zahvaljujuci svom izuzetno ukusnom mesu, ova je vrsta poznata jos od antickog doba, pa je samim time mozda i najpoznatija vrsta ribe Jadranskog mora a i cijelog Sredozemlja. Zubatac se najcesce vidja tokom ljetnjih mjeseci, na dubinama od 10- 20 metara. Tu je takodje i jastog (palinurus elphas, lat.). Taj ljuskar je najveci od svih rakova u vodama Jadrana. Jastog moze da dosegne i do 50 cm duzine i do 5 kg tezine. Hrani se ribama, skoljkama, i dr. Ribolovci i ronioci u zalivu Herceg Novog cesto love i hobotnice (octopus vulgaris, lat.) Potice iz roda glavonozaca, u koje jos spadaju i sipe te lignje. Osim u vodama Mediterana, hobotnica se srijece i u Atlanskom okeanu. U vodama oko Herceg Novog cesto se srijecu se jos neke vrste stanovnika morskog dna. Medju njima su: vatreni crv (hermodice carunculata, lat.), muski jez (arbacia lixula, lat.), lepezasti crv (sabella spallanzanii, lat.), purpurni puzic (flabelllina affinis, lat.), kardinal (apogon imberbis, lat.)