STARI GRAD
Posjeta starom hercegnovskom gradu, sigurni smo da ce Vam pricinjavati zadovoljstvo. Iako je Herceg Novi nalik mnogim drugim primorskim gradovima neke pojedinosti cine ga osobenim. Naime, on je najbolji spoj istorije i kulture, tradicije i duhovnosti, prohujalih i modernih vremena. Utemeljio ga je kralj Bosne, Tvrtko I Kotromanic, i grad se najprije zvao Sveti Stefan. Sami istorijski podaci biljeze da je grad star oko 6 vjekova, a o toj burnoj istoriji svjedoce tvrdjave unutar zidova Starog grada (Spanjola, Citadela, Forte Mare, Kanli kula), tu su naravno i brojne palate i crkve. Mnogi kulturno istorijski spomenici i kulturna znamenja novijeg vremena danas cuvaju duh hriscanstva i predstvaljaju riznicu umjetnickog i kulturnog blaga. Dugo godina i vjekova stari grad Herceg Novi bio je posredenik u trgovackim vezama sa susjednim drzavama i trebalo je da konkurise susujednom Dubrovniku. Stari grad je okruzen zidom gradjenim od XIV do XIX vijeka. Ukoliko namjeravate obici Stari grad Herceg Novi osim vec pomenute tvrdajave Forte Mare (XIV vijek), Kanli kule (XV vijek), predlazemo da razmislite i o posjeti centralnom dijelu starog urbanog jezgra, u okviru kojega se nalaze dva velika Trga: Trg Hercega Stjepana sa crkvom Sv. Arhandjela Mihaila i Trg Mica Pavlovica sa crkvom Sv. Jeronima. U gradu se jos nalaze umjetnicke galerije, narodna biblioteka, gradski arhiv… Obiljezje Starog grada u Herceg Novom su i stepenice ili izvorno receno skaline. Kod vecine uzanih, lijepih hercegnovskih ulica, stepenista su veoma dugacka, te su cesto turistima i gostima grada veoma naporna za penjanje ili setanje. Medjutim, ni mnogobobrojni stepenici ne moraju biti zamorni ako ih shvatite kao vid rekreacije.
ZAVICAJNI MUZEJ
Malo je gradova na Crnogorskom primorju koji posjeduju muzej kakav je Zavicajni muzej grada Herceg Novog. Iako je kao znacajna kulturna institucija grada osnovan 1949. godine, zgrada muzeja stara je preko 150 godina. Ta zgrada je radjena krajem XVII vijeka u kasnobaroknom stilu. Zavicajni muzej Herceg Novog zapravo je zaduzbina jednog od poznatih Novljana, odnosno jednog od gradonacelnika grada Marka Komnenovica (1870 – 1941), te njegove supruge Olge. Testamentom koji su Komnenovici ostavili 1940. realizovana je zelja da njihova kuca bude „gradski muzej“.U sastavu zavicajnog muzeja mozete posjetiti brojne vrlo vrijedne zbirke. Botanicka zbirku ima vise od 100 odabranih vrsta mediteranskog i suptropskog cvijeca. Tu mozete vidjeti razne vrste palmi, agava, kaktusa, aloja… U okviru arheoloske cuvaju se predmeti iz doba praistorijske civilizacije grada i okoline. U okviru etnoloske zbirke mozete vidjeti amfore, stare brodove… U muzeju se cuvaju i orudja koja su koristena u poljoprivredi, stocarstvu maslinarstvu… Takodje, zanimljivo je vidjeti i zbriku od 30-tak ikona, uglavnom radova starih kotorskih ikonopisaca.
BIJELA
Mjesto Bijela je 13 kilometara udaljena od Herceg Novog. Bijela se sve vise pominje kao sinonim ili postojbina vrsnih bokeskih brodograditelja. Tu se i danas nalazi brodogadiliste, jer tradicija remonta i brodogranje potice jos iz vremena utemeljivaca Herceg Novog, bosanskog kralja Tvrtka. Umjetnost gradnje brodova majstorima iz Bijele nekda su prenosili cuveni i slavni majstori ili kako se lokalno zovu mestri iz Korcule (Dalmacija). Bijelu mozete posjetiti i ukoliko u Herceg Novi ili neki drugi primorski grad dolazite plovilom: jahtom, jedrenjakom, … Ukoliko ste veliki esteta, uzivate u obilasku kulturno-istorijskih spomenika, ili ste zaljubljenik u stare gradjevine, onda u Bijeloj mozete obici jednu od znacajnijih znamenitosti – crkvu Rize Bogorodice iz XIV vijeka. U njoj se nalaze izuzetno vrijedne freske. U blizini su i jos neke crkve, Sv.Gospoda (XVII), Sv.Petra (XIX) kao i crkvica Sv.Vraci. U Bijeloj su smjestena i dva lijepa hotela „Park“ i „Delfin“. Takodje, ukoliko Vam se Bijela toliko svidi da bi rado u njoj proveli ostatak odmora, tu su i privatni pansioni, kafei, restorani i naravno ukusno sredjene plaze.
IGALO
Igalo je nadaleko cuveno crnogorsko lijeciliste. Sastavni je dio grada Herceg Novog. Tu je smjesten najpoznatiji zdravstveni kompleks – Institut „Dr Simo Milosevic. Za poboljsanje zdravstvenog stanja pacijenta u Igalu, koriste razlicite tehnike: masazeelektro terapije, hidro masaze, ljkeovitu vodu u bazenima, ljekovito blato i sl… Boravak i usluge rehabilitacionog centra u Igalu, ne koriste samo pacijenti sa teskim povredama, reumatskim i oboljenjima ekstremiteta, vec i sportisti, te rekonvalescenti. Ovdje, su kazu dolazili mnogi beznadezni slucajevi u invalidskim kolicima, a vracali se bez njih i na sopstvenim nogama. Narocito, poslednjih godina u Igalu mahom borave turisti iz Skandinavije, najvise Norvezani. Gosti Igala bili su mnogi poznati i slavni, ipak najvise i najudobobnije u Igalu je boravio nekadasnji predsjednik SFRJ (bivsa Jugoslavija) Josip Broz Tito. Zbog potreba ljetovanja i odmora toga drzavnika izgradjena je i danas postojeca vila „Galeb“ koja se poslednjih godina uglavnom koristi kao rezidencijalni objekat Vlade Republike Crne Gore. Iz Igala se veoma lako i brzo turistickim taksi – brodicima moze stici i do izletista Zanjice, Njivice ili se moze posjetiti cuvena pecina „Plava spilju“ koja je prema svjedocenjima mnogih turista pravi „hram boga mora“.
PLANINA ORJEN
Novljani kazu da se hercegnovska rivijera najbolje moze vidjeti sa planine Orjen. Ukoliko ste odlucni u namjeri da jedan dan vaseg godisnjeg odmora provedete pjesacenji prema planini Orjen, osim dobre volje i zelje za takvim poduhvatom, trevaju vam jos samo foto aparatt ili kamera. Orjen se nalazi na 1.895 metara nadmorske visine. A kad Vam tek kazemo da se sa Orjena, za suncanih dana, moze okom ispratiti cijela Crna Gora, da se moze vidjeti i dio susjedne Hercegovine, Dubrovacko primorje i nekoliko najjuznijih dalmatinskih ostrva onda smo sigurni da cete na put krenuti cim prije. U Herceg Novom su dobro organizovana i planinarska drustva, a staza kojom se mozete penjati na Orjen je dobro markirana. Osim pjesaceci – asfaltom, do Orjena ili planine Subre moze se doci i vozeci dzip safari, makadamskim putem. Masiv Orjena i danas slovi za predio sa enormnim kolicinama padavina jer je selo Crkvice, na istocnoj strani planine, najkisovitije u Evropi sa 5 metara vodenog taloga godisnje. Takodje, citavi predio planine Orjen bogat je florom i faunom, a najvise ljekovitim biljem i gljivama koje mozete brati jedino ukoliko ste botanicar ili dobar poznavalac bilja.